Imperia Online Croatia
Ožujak 29, 2024, 02:20:22 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.
Jeste li propustili aktivacijsku email poruku?

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
 
   Forum   Pomoć Traži Prijava Registracija  
 Str: [1] 2 3 ... 8   Dolje
  Ispis  
Autor Tema: Kronologija događaja iz Balkanije....  (Posjeta: 15965 puta)
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
dacmih
Colonel
******

Karma: +339/-191
Offline Offline

Postova: 1288



Profil Email
« na: Studeni 25, 2012, 05:04:02 »

Priča kaže slijedeće.....
Bio jednom jedan polučovjek-polujazavac zvani Bugarto...to je bilo jako neugledno biće,mastan,prljav,prašnjav,zmazan,...imao je dugačku masnu kosu i bradurinu,isto takvu,neopranu,punu kojekavih životinjica i nametnika,odnosno u kosi i bradi nisi samo mogao naći mrtvih ljudi,koja mu je sezala sve do debele pivske trbušine koji je bio veći od bureta za rakiju od 120 litri....općenito bio je kao nakarada,smrdio je na kilometre i svaki normalan čovjek koji je imao nos je mogao namirisati njegove namjere na kilometre...
i tako volio je on šetat i pljačkat i iskorištavat što se i tko se dao okolnim selima,pa i šire...tako je prilazio selu gazde Ruminija...Ruminije ga je namirisao puno prije nego je ovaj dospio do sela,te je uzbunio seljane koji su se brže bolje povukli u kuće,nabrzinu su pojačali vrata i na prozore postavljali teške drvene zašite...isto tako posla glasnike i u susjedno selo....Bugarto je došao u selo i videći da nema nikog počne vikati i urlati da se Ruminiju i njegovima ledila krv u žilama,,,ali otvorit nisu htjeli...Bugarto od silne ljutnje počne razbijati sve što se našlo u njegovoj okolini...transportna kola,kojekakva koplja,čak je uspio i razbit nakovanj na kojem se kuju-motike,krampovi i druga pomagala za farmu pa čak i mačevi....lupao je i vikao i razbijao tako dok se najzad nije umorio i ogladnio i ožednio...ugleda tako malo dalje od sela obor za ovce i ode tamo i uđe u obor i počne ganjat te ovce i janjad što su mekečeći skakali jedni po drugima,a mnogi su i uginili od ozljeda u strašnim mukama u tom trku....i najzad uhvati Bugarto najbolje janje od onih koji su živi ostali i ščepa ga svojim ručendama i zavrni mu vratom...uzme ga ,razdera mu kvarnim zubima nježno runje oko vrata i poteče krv, i krene ju piti i srkati kao najkrvoločniji vuk...kad se napokon napio,izvadi mu i srce i proždra ga u jednom grizu....Ruminije i njegovi su to gledali...žene su jecale i zapomagale,djeca su cmizdrila,ali Ruminije je to gledao hladno i strašnom mišlju u glavi pripremao se na najgore...ali pošto je Bugarto zadovoljio svoje osnovne potrebe krene dalje...
Tako prilazeći selu gazde Srbinija,koje je bio već upozoren da dolazi strašni Bugarto...okupi sve seljane i svu živinčad u seosku utvrdu i sa strahom ali svjestan jačine njegove utvrde zakračuna ulazna vrata  i podupre ih sa svime što mu je bilo pod rukom...tako siguran se uspne na zid utvrde,videći Bugarta da dolazi u daljini...došao je Bugarti prije nego se učinilo...odmah dođe do utvrde vidjeći Srbinija na zidu i zadere se: otvaraj kapiju i pogosti me s najboljom medovinom i ženama što imaš! Srbinije zastane htjedoć prozboriti ali mu se stegne grlo na trenutak,te naizad reče : nećeš razbojniče jedan pa neka si i najjači u svim selima zemlje Balkanije!
Bugarto se na to grohotom nasmije,glasom životinje i krvoloka kakav je...nasmija se tako dubokim glasom da su se i temelji utvrde tresli...Otvaraj reče Bugarto...Otvaraj ili ću ti srušit utvrdu i pobiit svu živež u njoj!!!!! Neću razbojniče pa taman mi to bilo zadnje u životu! -reče Srbinije...Bugarto na to poludi i krene lupat po utvrdi kao lud svojim prljavim i masnim ručendama....lupao je on tako duže vrijeme....utvrda se tresla...gjdegod je i neki kamen pao od slilnih udarac sa utvrde ali utvrda nije popuštala pred naletom silovitog Bugarta...vidje to Bugarto i ugleda oko sebe kuće i farme i spremišta žita pa odluči da to sve sravni sa zemljom iz osvete..i krene tako u svoj rušilački pohod...poruši kuće,uništi spremišta sa žitom,zapali sve farme..dođe i do sušionice za meso...te poruši i poskida sve iz nje,stade proždirati to suho meso i svaki komad nagrize kvarnim zubima...pošto se preždera tog mesa..napuhnu se kao strvina,stomačina mu mu uzradi te poče puštat vjetrove kao bivol,toliko strašne vjetrove da su crijepovi sa Srbinijeve utvrde padali kao da puše torndao...preždera se previše toga te ga muka ulovi krene rigat oko sebe sav sadržaj iz želudca...riga Bugarto,bljuje kao zma Lips Sealed .uzradila mu stomačina pa stade na sve otvore sekrete i izlučevine izbacivat...ubrzo ga umor svlada i zaspe u vlastitoj gomili sekreta i izlučevina....probudi se u neko vrijeme i sav bolan držeći se za stomačinu laganim koracima odtetura iz sela...
Išao je tako Bugarto po selima  praveći totalne ili manje štete...rušeći i paleći,silujući i uništavajući na sve što naiđe i što se dalo....
Naizad stiže i do sela gazde Kroatija(zvanog Krotki)...Kroatije je bi skromno i priprosto čeljade,pomalo naivno i na trenutke priglupo i bio  je stalno nešto boležljiv..pa tako nije imao osjetilio mirisa i nije mogao ni osjetiti da mu se Bugarto prikrada s leđa,a nije baš najbolje ni čuo,odnosno kao da nije htjeo ni slušati druge...uredno je obrađivao Kroatije svoje njivice i farmice,ali  je trenutno muku mučio sa raznim namentnicima i glodavcima koji su mu uništavali usjeve...i sav tako zaokupljen sa poslom i nedostatkom osjeta mirisa nije ni primjetio da Bugarto je već na par koraka od njega...Bugarto opet vidje da s ovim nešta nije u redu te odluči promijenit pristup.pa dođe i pozdravi ga kako svi ljudi pozdravljaju... Spaljen isus budi zdrav gazda! reče Bugarto a Kroatko prestravljen reče bez razmišljanja...Navijeke budi pomoz bog! Šta se radi-upita Bugarto...pa ev,ev,ev,evoo ob,obra,obrađujem nji,njii,njivicu svoju-promuca na jedvite jade Kroatije...Bugarto se na to grohotom nasmija i vidje da je ovo neki naivko,reče mu: vidim da imaš problema sa nametnicima i glodavcima e sad ću da ti ja to riješim! sad ću ti ja obradit tvoju njivicu-reče...te otkopča dio dronjaka ispod trbušine i izvadi ga i počne urinirati po usjevima..špricao je on tom svojom smrdljivom tekućinom kao da ljetni pljusak pada i gle čuda nametnici pocrkaše,glodavci se razbješaše a mnogi i popadaše otrovani smrdljivom tekućinom....dosta je i usjeva posanulo ali nema veze....
Kroatije taj čin zabezeknuto i šokiran je promatrao i kad uvidje da nametnici nestaše i glodavci pokrepavaše...sav razdragan reče Bugartu-hvala prijatelju i spasioče moj,što mi tako njivicu obradi,kao pravi majstor! Dopusti da te počastim za ovu veliku uslugu...te ga pozva u svoj skromni,ali jako uredni i čisti dom...te mu spravi najbolja jela koja je imao..teletinu ispod peke,koljenicu podlivenu vinom,te puricu s klincima..što se Bugartu najviše svidjelo..počasti ga i raznim pićima...nadaleko poznatom medovačom što mu njegov pra,pradjeda Tomislavije dao recept,počasti ga i najboljim vinom,te najboljim pivom od najfinijeg ječma i hmelja koji o Ožujku sazrijeva...
Promatrao je Kroatije taj prizor Bugartov kao ždere,obžderava se,razbacujući kosti i ostatke po njegovom malom ali skromnom i čistom domu...i pomisli u sebi...spasio mi je usjeve neka sad uživa a ja ću to kasnije lagano očistiti....
Naizad Bugarto završi sa žderanjem i lokanjem i sav iscrpljen na opće Kroatijevo iznenađenje se stropošta onakav mastan i smrdljiv na njegov mekani krevet,na onu divnu posteljinu i pokrivač od najbolje vune kakve nema u okolici a i šire...i zahrka snom međeda...
Krotaije sav iznenđan nije znao šta bi a niti je imao rezervnog kreveta ode u staju i leže na slamu kraj ostale živeži...leže i i pomalo nervozan od maloprijašnjeg prizora obžderavanja Bugartovog,krene se prevrtat po toj slami sa mišlju kako će mu se ujutro fino zahvalit i lijepo ga otpravit....
Svanulo je jutro,pomalo tmurno i maglovito kao njegove sinočnje misli...ode Kroatije do kuće i zateče Bugarta kao prebire po ostatcima od večere i kako glaba kosti ko divlji pas i punim ustima promrlja-gazda Kroatije daj mi nešto pripremi ogladnio sam od jučerašnjeg posla....i tako opet jadni Kroatije,peci,spremaj,kuhaj opet red jela kao da je sam kralj mu došao..iznosi mu najbolje piće i tako redom..opet dođe večer ovaj zahrka na njegovom krevetu,a Kroatije opet u staju na spavanje...i tako danima...Kroatije je pokušao u više navrata na neki način reći Bugartu da bi trebao ići kući ili produžit dalje...ali Bugarto bih ga odmah prekinuo i počeo bi pričati kako je on najjači i da ga se svi boje,kako je mnoga sela pokorio,kako su on i njegovi Bugartosmrdi najjači narod na svijetu!
Pričao mu je tako Bugarto danima i noćima bajke i priče i legende o sebi i svojim Bugartosmrdima...Kroatije ga je morao slušat i znao je da oni nisu nepobjedivi i baš takvi kako ova spodoba priča,svemoćni...znao je ali mu nije smjeo spomenut,jer je to ime bilo zabranjeno,bojao ga se naljutit kad bi mu spomenuo pleme ratnika u kutku Balkanije znakovitog imena __U__ o kojemu mu je čak i njegova baka pričala,kako su odoljevali napadima Bugartosmrda a mnoge od njih poslali i u vječna lovišta....ali Bugartosmrdi su imali sva prava na iskope i na većinu okna na DijamantPlanini pa su se lako oporavljali i opet dalje nastavili napadat,ali kako baka mu kaže skoro neučinkovito,što ih je jako ljutilo....nije smjeo Kroatije ništa reći ni slučajno naljutit Bugarata jer je znao da bi mu ovaj srušio i kući i staju i farme mu zapalio,pa je trpio to više od 3 tjedna...čak je morao Bugarta i prati,brijati,čak i šišati one masne i smrdljvie kose..čak mu i prljave papke čistit..na kraju mu je morao i fino odijelo sašit i spremit ga kao kneza nekog...ma iskorištavao ga Bugarto na sve mile i nemile načine...jadan Kroatije spremao mu je najbolja jela svaki dan,ali pošto je to dugo trajalo ispraznio je cijelu smočnicu i spremište i poklao skoro svu stoku....
i tako 22 dana u večer tutnu Kroatije sav živčan na stol malo žaganca i zobenog kruha pred Bugarta,koji zaćuđeno zaurla-kakvo su ovo splačine? kakav je ovo napoj? pa to nebi ni svinje jele!  Krotaije mu uplašenim glasom objasni kako hrane više nema,kako je morao poklat svu stoku za njega i da jednostavno nema više i da bi trebao ići kući ili produžit jer on nema više ništa... Bugarto ga je trenutak zaćuđeno gledao i reče...sutra u zoru 23 dana ja odlazim ali ćeš mi mi prije toga otići u trgovinu po cigare i rukavice od svile da mi nije zima po rukama na putu..ali ćeš mi napravit i  još jednu malu uslugu!!!.......... ohohohoh ma Kroatiju kao da je pao kamen sa srca,kao da je otvorio najveću škrinju sa 99 dijamanta..ma išao bi radit besplatno i u najdublja okna DijamantPlanine potpuno besplatno...samo da nemora ovog gledat kako mu skrnavi i uništava mali ali uredni i čisti dom...Kroatije se sav razdragan složi sa time i svako na svoju stranu krenu na počinak....
Svanulo je i to jutro,sučano,toplo,ma takvih jutara ima malo u životu,kad pomislite da je sve dobro,da je plan napokon uspio! hejjjj napokon!!!! Kroatije sva užurban i pun sreće krenu prvo u trgovinu pa onda nazad u  u kuću da otpravi Bugarta...Bugarto je već bio spreman i čekao je Kroatija za stolom pritom pijući posljednja zrna kave i pušivši lulu od preostalih mrvica najboljeg konopljinog lišća koje je Kroatije čuvao sam za posebne prilike....ma vidio je i to Kroatije ali mu ništa nije moglo ovaj dan pokvarit,pa čak ni te zadnje mrvice najboljeg konopljinog lišća što nestaju u dimu ove spodobe kvarnih zubi...
Reče mu Kroatije- reci tu zadnju uslugu da ti ispunim i da se pozdravimo! Dobro-reče Bugarto...ali znaš morat ćeš skinut hlače. Hlače??? upita Kroatije. Da-hlače-Bugarto će......hmmmm misli si Kroatije: jel samo to? Pa morat ćeš se malo i sagnuti-reče Bugarto.....eh sad to već nije bilo ono sunčano i toplo jutro....nabrzinu crni oblaci slutnje i nepovjerenja se skupiše u  Kroatijevoj glavi,odjednom mu i hladno posta-ali u sivilu tih misli pojavi se i ona koja mu kaže-ako ovo ne napraviš nećeš ga se nikad riješit!
I tako Kroatije crnih misli i još težeg srca uradi kako mu ovaj kaže....---hlače padoše dole-on se nagnu-priđe mu Bugarto i otkopča onaj otvor podno trbušine ,navuče one svilene rukavice,prokrči si s njima put do finanalnog odredišta i krenu svoj žestoki pir!
Stade tako Bugarto mlatit,udarat,lupat zabijat,lomit i sve u takvom ritmu pojačavavši ga sa svakim novim naletom....
Kroatije stade urlat,vikat,zapomagat,krši i lomi rukama tražeći nešto da se uhvati da ga ne pokida,ma drži se zubima za zrak....ali uzalud....
U tom trenutku prolazi skupina cirkusanta iz južnijih zemalja kraj Kroatijevog malog ali urednog i čistog doma,te čuvši lom, krš i zapomaganje.. .zastade i zaviri na prozor kućerka i imade šta vidjet!!!!
Zabezeknuto vidjevši prizor ti cirkusanti ili kako ih inače zovu pleme žabara ili žabojedi ili pticopjevicojedi se  pokupiše žurno i nastaviše svojim putem,pritome pričavši putem o zgodi svima na koje su naišli...
U tim trenutcima i Bugarto je upravo svršavao svoj čin,svoj pir,svoj praznik žestine u Kroatijevoj kući,odnosno utrobi....
Spremi se žurno Bugarto i sav zadovoljean i bez pozdrava ali sa bahatim stavom i sa trunkom ironije u očima baci još jedan pogled na Kroatija,koji zgrčen i u valovima boli i grčeva jauče i stenje na podu i šokiran pretrpljenim činom tihim glasom još uvjek zapomaže....
Oporavljao se Kroatije tako danima u svom malom ali urednom i čistom domu...a u međuvremenu priča o čudnom događaju se razlila po svim zemljama majke zemlje,kao da je rijeka izlila iz korita pritom natapajaći uši svekolikog pučanstva sa sočnim i onim manje sočnim detaljima Kroatijeve sudbine...
Pleme onih cirkusanta, žabojeda je došla do jednistvenog zaključka i kao svi pokvareni ljudi i odlučila je tuđu sudbu naplatit ,te stvorivši predstavu-komediju pod radni m nazivom "Kroatije-žrtva  mazohizma vlastite šuplje glave" te na taj način još više popularizirala ine događaje Kroatijeve loše karme...
Naizad sve te priče,što istinite što izmšljene,dođoše i do Kroatijevog već oporavljenog i tijela i  uha...
Čuvši to slomi mu se srce opet,ovaj puta nepopravljivo,napusti svoj mali ali uredni i čisti dom i sa par krpica u rukama ostavi sve za sobom i njivice i farme i i sve., krenuvši u nepoznato...
...
Daljnja sudbina Kroatijeva se samo špekulira...neki kažu da je skončao u Smrdljozemskoj kod piramida boga rata-horusa(iako u ratnom smislu je bio nula(0)),dok drugi vele da je kosti ostavio u Kretenzemskoj,podno statue anubisa( kažu nekog diplomate koji je pregovarao sa Bugartosmrdima i u još jednoj rudni pregovora taj isti je svoje tijelo i sebe htjeo podjarmit,prodat i podat njima ali su ga lukavi Bugartosmrdi na vrijeme pročitali i zaklali ga kao prase i ponudili svojim bogovima kao žrtvu paljenicu,što su bogovi sa gnušanjem odbili te još kaznili Bugartosmrde zbog uvrede)
Uglavnom zna se da je podlegao od bolesti zvanoj  "uvlakačiidupelizačibugarta" samo neki kažu da su se ti njegovi simptomi pojavili puno prije nego se je desio onaj čin sa Bugartom u njegovom malom ali urednom i čistom domu,kažu da je to zbog njegovih uvrnutih i pomalo manijačkih misli i mekanog srca i niježne duše naivne...
Eto i tako je svoj,ako ćemo to nazvat- život - ,završio kao amateR!
Sad


Za  Vas piše vanjski reporter i  procijenitelj psiholoških profila i karaktera ljudi i ostalih bića što igraju IO -dacmih-
*svaka sličnost sa stvarnim ljudima i nickovima i naravno karakterima je NAMJERNA
** za tužbe i naplate,odnosno krvne osvete,revenge i ostale osvete,upućujem vas u svijet pod nazivom blitz 5 u 1 mjesecu dvije iljadite i trinaeste
Evidentirano

buuu
Gost
« Odgovor #1 na: Studeni 25, 2012, 05:08:58 »

cuo sam za tu pricu  Grin Grin Grin
Evidentirano
memnon
Captain
****

Karma: +108/-109
Offline Offline

Postova: 317



Profil
« Odgovor #2 na: Studeni 25, 2012, 05:23:07 »

 
poucna prica   Grin ,...

mogao bi taj toliko najavljivani blitz 5 bit jako krvav,.... *easy*
Evidentirano

buuu
Gost
« Odgovor #3 na: Studeni 25, 2012, 05:26:01 »

uz tolko bugara sta ih anubis i ekipa dovode bit ce festa Grin Grin Grin
Evidentirano
mrki88
Colonel
******

Karma: +333/-221
Offline Offline

Postova: 1206



Profil
« Odgovor #4 na: Studeni 25, 2012, 05:26:39 »

dok sam čitao, imao sam osjećaj kao da sam tamo... Grin
prekrasno dac!! žao mi Kroatka...  Cry
Evidentirano

"ukoliko trčite goli oko drveta brzinom 87 km/h, postoji šansa da po Lips Sealed ete sami sebe."
buuu
Gost
« Odgovor #5 na: Studeni 25, 2012, 05:35:43 »

da lipo prica pogotovo kraj  Grin Grin Grin
Evidentirano
igorzg
Gost
« Odgovor #6 na: Studeni 25, 2012, 05:53:46 »

konacno cete vidjeti da ako igorzg igra sa bugarima moze igrati i protiv njih igor je svestran  Grin Grin Grin lijepa prica nema kaj
Evidentirano
igorzg
Gost
« Odgovor #7 na: Studeni 25, 2012, 06:03:56 »

ja bi da horus igra za nas treba nam netko polja da ore  Undecided
Evidentirano
jasmina
Gost
« Odgovor #8 na: Studeni 25, 2012, 06:23:23 »

care  *friends*
Evidentirano
dacmih
Colonel
******

Karma: +339/-191
Offline Offline

Postova: 1288



Profil Email
« Odgovor #9 na: Studeni 25, 2012, 06:24:25 »

 *heart* Kiss
Evidentirano

igorzg
Gost
« Odgovor #10 na: Studeni 25, 2012, 06:28:48 »

care  *friends*
znas jasmina cijenim tvoj stav na io ti si kraljica tu  ;D
Evidentirano
Igor245
Trusted Member
*

Karma: +157/-370
Offline Offline

Postova: 1832


http://youtu.be/1xS5spMOGEM


Profil
« Odgovor #11 na: Studeni 25, 2012, 07:26:46 »

...da malo vremenski produžimo događaje iz "Balkanije" i promjenimo pogled na neke činjenice pogotovo one o slici našeg "neprijatelja" i odnose dviju "zaraćenih" država kako se ovdje pokušalo prikazati;

---
Iako načeti ratnim sukobom u ranom srednjem vijeku, odnosi Bugara i Hrvata obilježeni su uglavnom dobronamjernošću i rastućom težnjom za međusobnim upoznavanjem i zbližavanjem. Te težnje rezultat su nekoliko čimbenika različitih po trajanju i intenzitetu: stupanj očuvane državnosti obaju naroda, postojanje ili izostanak zajedničke državne granice i proturječnih nacionalno-teritorijalnih pretenzija, zajednička ćirilometodska tradicija kao osnova razvoja književnih dodira i kulturnih utjecaja, školovanje dijela bugarske inteligencije u Hrvatskoj i stupanj bliskosti u nacionalno-političkim interesima. U višestoljetnom razvoju bugarsko-hrvatskih odnosa utjecaj spomenutih faktora mijenja se s obzirom na intenzitet i trajanje, a zajedno s njim mijenja se dinamika i narav samih odnosa. Zapravo, te promjene određuju postojanje nekoliko etapa u odnosima dvaju naroda.
---
Prva etapa obuhvaća srednjovjekovlje. Povijesni dodiri Bugara i Hrvata započinju vojnim sukobom između kana Borisa i kneza Trpimira (885), ratom cara Simeona i kralja Tomislava u razdoblju 926–927. i napadima cara Samuila u Dalmaciji (998–999). Predodređen postojanjem u to vrijeme državno-teritorijalnih proturječja, neprijateljski je početak kratkotrajan i, što je vrlo važno, nije ostavio trajan neprijateljski trag u povijesnom sjećanju dvaju naroda. Vrlo brzo državno-teritorijalna proturječja nestaju, a neprijateljstvo ustupa mjesto trajnoj duhovnoj bliskosti, kojoj je temelj zajedništvo starobugarske pismenosti i hrvatske glagoljice, a na toj osnovi izgrađena je čvrsta veza u razvoju bugarske i hrvatske književnosti. Svijetao su primjer dobrih trgovačkih i političkih veza odnosi između Bugarske i Dubrovnika – moramo spomenuti povlastice koje je car Ivan Asen II. dao dubrovačkim trgovcima (1230) i saveznički ugovor koji je potpisan 1253. između Dubrovnika i Bugarske, usmjeren protiv srpskoga kralja Uroša I.
---
Turski prodor obilježava kraj prve i početak druge etape u razvoju bugarsko-hrvatskih odnosa koji se nastavljaju do oslobođenja Bugarske od osmanske vlasti 1878. Drugu etapu karakterizira jačanje tendencija za uzajamnim upoznavanjem dvaju naroda. Tijekom spomenutih stoljeća Bugari su pod osmanskom vlašću, a hrvatske zemlje pod ugarskom, bizantskom, turskom, mletačkom, austrijskom i francuskom. Unatoč tomu, i kod Bugara, a osobito kod Hrvata, izgrađuje se svijest o slavenskoj zajednici i južnoslavenskoj solidarnosti u njihovoj borbi protiv nacionalnih tlačitelja. Otvoreno se može reći da se do oslobođenja Bugarske 1878. odnosi Bugara i Hrvata razvijaju jednostrano. Ograničeni su na područje tradicionalnih kulturnih kontakata, a inicijativa dolazi, iz razumljivih razloga, s hrvatske strane. Ta jednostranost posljedica je različitoga državno-političkog statusa dvaju naroda. Bugarska je državnost pogažena, a Bugari vode borbu za nacionalni opstanak. Hrvatski narod uspijeva očuvati jedan dio svojih zemalja slobodnima i priječi put Turcima prema Europi uz cijenu brojnih žrtava. Hrvatska raspolaže širokom autonomijom i u okviru unije s Ugarskom i u okviru Habsburške Monarhije koja njome upravlja. Hrvatska je državnost ograničena, no očuvana. Zbog toga u Hrvatskoj postoje uvjeti koji predodređuju dublji interes i sveobuhvatniji pogled na svijet, na Južne Slavene i na Bugare kao njihov dio – pogled koji nadahnjuje djela Mavra Orbinija, Jakova Lukarevića, Junija Rastića, Pavla Rittera Vitezovića, Franje Ksavera Pejačevića i Andrije Kačića Miošića. Zbog toga u Hrvatskoj ideja o južnoslavenskom zbližavanju i jedinstvenom djelovanju nalazi realan izraz i u trajnijem i živom interesu za sudbinu Bugara, njihov jezik i kulturu. U Hrvatskoj ta ideja prerasta u težnju da se upozna bugarski narod te u napore hrvatske inteligencije da potpomogne razvoj bugarske kulture i prosvjete, kao i bugarske nacionalne ideje. Time se priprema tlo za južnoslavizam, koji su osmislili biskup Josip Juraj Strossmayer i Franjo Rački početkom šezdesetih godina 19. stoljeća. Oni zagovaraju ideju o kulturnom i vjerskom jedinstvu južnih Slavena kao etapu prema njihovoj kasnijoj političkoj federaciji. U okvirima kulturne akcije za južnoslavensko zbližavanje koju zagovaraju Strossmayer i Rački u drugoj polovici 19. stoljeća, Bugari zauzimaju važno mjesto. Godine 1859. biskup Strossmayer predlaže Draganu Cankovu pomoć u aktiviranju bugarskog prosvjetnog i oslobodilačkog rada u Makedoniji. Vlastitim sredstvima 1861. u Zagrebu tiska Bugarske narodne pjesme braće Miladinov, a istodobno je i pokrovitelj unijatskog pokreta u bugarskim zemljama. Interes za istočno pitanje i bugarsku problematiku uvelike se upleće u stvaralaštvo Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Eugena Kvaternika, Ante Starčevića, Petra Preradovića, Stanka Vraza i osobito u stvaralaštvo Franje Račkoga, koji je od mnogih svojih članaka o bugarskoj prošlosti i kulturi (1861/63) sastavio Povijest Bugarske, koja je do danas ostala u rukopisu, ali je u bugarskom prijevodu objavljena 1999. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, koju su 1866. osnovali Strossmayer i Rački, počinje u svojim izdanjima objavljivati i djela bugarske tematike te uspostavlja veze s Bugarskim književnim društvom, poslije Bugarskom akademijom znanosti i umjetnosti. Godine 1862. Hrvat V. Perec, odvjetnik iz Plovdiva, počinje objavljivati prvi bugarski pravni časopis Zakonovedec. Velik korak u razvoju bugarsko-hrvatskih odnosa učinjen je 1863, kada uz velikodušnu pomoć Strossmayera i Račkoga bugarski mladići počinju stizati na školovanje u Zagreb. Srdačan prijam na koji ti mladići nailaze u Hrvatskoj kod Bugara pojačava nastojanje da uče i žive među Hrvatima, zbliže se s njima te se aktivno uključe u njihov kulturni život. Na taj način od 1863. Hrvati aktivno potpomažu formiranje dijela bugarske inteligencije. To je njihova velika zasluga kojom se učvršćuje duhovna veza između dvaju naroda i izoštrava bliskost u njihovim nacionalno-političkim interesima i težnjama. U tom razdoblju hrvatska javnost pokazuje velik interes za sudbinu Bugara i njihovu kulturu, a bugarski nacionalnooslobodilački pokret nailazi na širok odziv i iskrenu potporu na stranicama hrvatske periodike.
---
Oslobođenjem Bugarske počinje treća etapa u razvoju bugarsko-hrvatskih odnosa, koja se nastavlja do kraja Prvoga svjetskog rata i uključivanja Hrvatske u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, stvorene Versailleskim mirovnim ugovorom (prosinac 1918). Oslobođenje Bugara pretpostavlja obogaćenje odnosa s Hrvatima. U godinama od 1878. do 1914. uzajamni je interes ravnopravan. Nastavljajući s tradicionalnim simpatijama i produbljenom znanstvenom i kulturnom suradnjom, sada se u odnosima dvaju naroda izražava i nastojanje utvrđivanja zajedničkih nacionalno-političkih interesa. Bugarska javnost podupire nacionalnoslobodilačke težnje hrvatskog naroda, traži dodirne točke s hrvatskom nacionalnom politikom te ju nastoji pridobiti kao saveznika. Moralna potpora koju Bugari pružaju hrvatskom nacionalnoslobodilačkom pokretu u tom razdoblju, pokazuje da bugarski narod, koji energično teži rješavanju svoga nacionalnog pitanja, istodobno iskazuje i duboko razumijevanje za rješavanje hrvatskoga nacionalnog pitanja. Isto raspoloženje može se osjetiti u tim godinama i u Hrvatskoj. Već, tradicionalno hrvatsko sudjelovanje u sudbini Bugara i konkretno se izražava – Hrvati (Stjepan Jurinić, Krunoslav Heruc i drugi), sudjeluju kao dragovoljci u Srpsko-bugarskom ratu 1885, pozdravljaju bugarske pobjede za vrijeme Balkanskog rata, provode mitinge za potporu, organiziraju misije Crvenoga križa, skupljaju pomoć za bugarske vojnike i dr. U tim, za Bugare teškim trenucima, hrvatska periodika i hrvatski intelektualci odašilju svakojake kritike na adresu »okružene sa svih strana, ali neslomive Bugarske«, kako se izrazio veliki hrvatski političar Stjepan Radić, koji podupire bugarske interese.

U godinama uoči Prvoga svjetskog rata Hrvati nastavljaju pružati realnu pomoć u razvoju bugarske znanosti i prosvjete – više od 500 Bugara obrazuje se u Hrvatskoj. Nakon povratka u domovinu postaju ugledni znanstvenici, političari i društveni djelatnici – to su Svetoslav i Ilija Milarov, Spas Vacov, Georgi Zlatarski, Mihail Sarafov, Ljubomir Miletić, Ivan Sarafov, Stefan Šivačev, Nikola Atanasov i mnogi drugi. Hrvati iskazuju konkretnu pomoć i u stvaranju Državne tiskare u Sofiji. Od 1880. do 1916. hrvatski tiskari sa svojim obiteljima rade u Sofiji, a njihova udruga Hrvatska zadruga, koju vodi sveučilišni profesor Stjepan Jurinić, razvija široku djelatnost u zbližavanju dvaju naroda. Konkretne zasluge u tom smislu imaju kako ravnateljica Ženske gimnazije u Sofiji Klotilda Cvetišić-Kreneis (nagrada Kneza Ferdinanda za zasluge) tako i hrvatske Sestre milosrdnice, koje su organizirale školu za bolničarke u Bugarskoj. Izgrađuju se stabilne i aktivne veze u području znanosti i kulture. To se u posebnoj mjeri odnosi na veze između Hrvatskoga narodnoga kazališta i Narodnoga kazališta u Sofiji. Organiziraju se turneje umjetnika i pjevača, glazbenika i baletnih umjetnika, razmjenjuju se gostovanja kazališnih predstava. Bugari i Hrvati prevode književna dostignuća svojih autora (August Šenoa, Fran Gundrum i August Harambašić prevode djela Ivana Vazova), bugarska tematika sve se više nameće hrvatskoj književnosti i dramaturgiji (treba spomenuti dramu Simeon Veliki Ante Tresića Pavičića). Produbljuju se znanstveni kontakti – primjer za to je plodna suradnja bugarskih znanstvenika Ljubomira Miletića, Benje Coneva, Ivana Šišmanova s Vatroslavom Jagićem. Veliki hrvatski slavist ima neprijeporan prinos u popularizaciji bugarskog jezika i književnosti te zaštiti bugarskih nacionalnih interesa. Dokazuje da je starobugarski jezik prvi slavenski književni jezik, objavljuje starobugarske književne spomenike i štiti bugarsko nacionalno pravo u Makedoniji. Godine 1904. Bugari i Hrvati aktivno surađuju u Udruženju južnoslavenskih umjetnika Lada – organiziraju se gostovanja i specijalizacije, razmjenjuju se izložbe. Jačaju kontakti u području športa i turizma. Veze između bugarskog sportskog društva Junak i hrvatskog Sokola osobito su aktivne.
Sve to dovodi i do realizacije političkih kontakata. Izražavaju se uskim vezama BZNS-a i Hrvatske seljačke stranke. Godine 1911. vođa Hrvatske seljačke stranke, Stjepan Radić, posjećuje Bugarsku, 1917. tiska svoju knjigu Obnovljena Bugarska u kojoj razvija tezu da su od svih Slavena Hrvatima najbliskiji Bugari, te gradi dojmljiv narodnopsihološki lik Bugarina. Iako 1914. Bugari i Hrvati ulaze u Prvi svjetski rat kao saveznici, ratne godine ipak su uzrok prirodnog slabljenja odnosa.



Evidentirano

Igor245
Trusted Member
*

Karma: +157/-370
Offline Offline

Postova: 1832


http://youtu.be/1xS5spMOGEM


Profil
« Odgovor #12 na: Studeni 25, 2012, 07:27:02 »

Nakon svršetka rata i stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (prosinac 1918) postignuta bliskost u nacionalno-političkim odnosima dvaju naroda postupno kopni. Kulturne i znanstvene veze nisu više tako žive, a nakon uspostave diktature kralja Aleksandra 1929, i ti kontakti nailaze na ozbiljne zapreke od strane Beograda. Razdoblje od 1918. do 1941. može se izdvojiti kao četvrta etapa u bugarsko-hrvatskim odnosima. Sada se, naravno, veze između Bugara i Hrvata prelijevaju u bugarsko-jugoslavenske veze, tj. prestaju biti dvostrane, s obzirom na to da Hrvatska ulazi u sastav Kraljevine Jugoslavije. Neovisno o nepogodnim uvjetima kojima je izložena bugarsko-hrvatska interakcija, tih se godina utvrđuje politička suradnja između ustaškoga nacionalističkog pokreta pod vodstvom Ante Pavelića i VMRO-a Vanče Mihailova. U travnju 1929. Ante Pavelić i Gustav Perčec posjećuju Sofiju, gdje potpisuju sporazum s Vančom Mihailovim o zajedničkoj borbi protiv diktature kralja Aleksandra s krajnjim ciljem odcjepljenja Hrvatske i Makedonije od Jugoslavije. Konkretan je čin tog sporazuma atentat na kralja Aleksandra u listopadu 1934. U tom se razdoblju kontakti između Bugara i Hrvata u području znanosti i kulture nastavljaju, ali sve više počinju dobivati oblik osobnih kontakata. U okviru tih kontakata pohvalna je aktivnost Gustava Krkleca, Dobriše Cesarića, dr. Ivana Esiha, Lea Držića, Dragutina Tadijanovića i dr., koji održavaju bliske kontakte s bugarskim autorima i redovito informiraju hrvatsku javnost o razvoju kulturnog i književnog života u Bugarskoj. Tradicionalno se mnogi Bugari školuju u Zagrebu, gdje studiraju uglavnom farmaciju, medicinu i agronomiju. U tom razdoblju njihov je broj oko 250 studenata.
---
Stvaranje Nezavisne Države Hrvatske (NDH) u travnju 1941. silno aktivira bugarsko-hrvatske odnose i obilježava početak pete etape njihova razvoja, obilježene vrlo dobrim savezničkim odnosima. Veleposlanstvo Nezavisne Države Hrvatske u Sofiji i bugarsko veleposlanstvo u Zagrebu u najširem smislu osnažuju političke, ekonomske i kulturne veze. God. 1941–1945. Bugarska potpomaže NDH, a ona sa svoje strane nastavlja štititi bugarske nacionalne interese u Makedoniji – ministar vanjskih poslova Mladen Lorković piše posebnu brošuru o toj temi. Aktualiziraju se veze među kulturnim djelatnicima i znanstvenicima, provode se mnogobrojni znanstveni skupovi, organiziraju se izložbe i kazališna gostovanja. U NDH se prevode na hrvatski jezik Elin Pelin, Jelisaveta Bagrjana, Aleko Konstantinov, Ivan Va-
zov. Jača i razmjena studenata. U razdoblju 1941–45. u NDH se obrazuje oko 700 bugarskih mladića. Aktivnosti Hrvatsko- bugarskog društva u Zagrebu i Bugarsko-hrvatskog u Sofiji, te almanah koji objavljuju Zagreb – Sofija (1941) umnogome pridonose uzajamnom upoznavanju i zbližavanju. Zaslugu u tom procesu ima i poslanik NDH u Sofiji, dr. Vladimir Židovec, koji je 1944. g. objavio u Zagrebu knjigu Bugarska kroz stoljeća i danas.
---
Kraj Drugoga svjetskog rata (1945) donosi krah za NDH i označava početak šeste etape u razvoju bugarsko-hrvatskih odnosa. Politička situacija nakon kraja rata negativno utječe na bugarsko-hrvatske veze. Budući da Hrvatska ulazi u sastav socijalističke i federativne Jugoslavije, te se veze trajno transformiraju u bugarsko-jugoslavenske veze, što izaziva vidljivo opadanje u njihovu intenzitetu. Neovisno o činjenici da tradicionalna naklonost i dalje postoji i u bugarskom i u hrvatskom društvu, proces stagnacije stoljetne duhovne bliskosti između dvaju naroda počinje se osjećati u svim sferama života – političkoj, kulturnoj i ekonomskoj. Odgovornost za to nosi ne samo politička konjunktura već i jaka centralizacija društvenog i kulturnog života u SFRJ te usredotočivanje na glavni grad, Beograd. Proces udaljavanja dvaju naroda produbljuje se politikom vladajućih totalitarnih komunističkih režima u Beogradu i Sofiji. Taj je proces u krajnosti, doveo dva naroda do stanja nepoznavanja »drugog«, iako negativne tendencije ipak nisu uspjele izbrisati simpatiju taloženu stoljećima.
U novonastaloj situaciji, nepogodnoj za bugarsko-hrvatske veze, upravo ta simpatija postala je osnova uspostavljanja suradnje između bugarske (ponajprije iz Makedonije) i hrvatske emigracije u SAD-u i Kanadi. Za razliku od tih političkih veza, znanstvene i kulturne veze gotovo su u potpunosti poprimile oblik osobnih kontakata. Za to razdoblje karakteristična je tvrdnja da sada (iako vrlo sporo) Bugari započinju pokazivati veći interes prema Hrvatima, iako taj interes često poprima oblik interesa prema »Jugoslavenima«. Hrvatska je autonomna republika u okvirima SFRJ, ali za razliku od autonomne Hrvatske u Austro-Ugarskoj, nije u situaciji razvijati samostalnu znanstvenu i kulturnu politiku. Te aktivnosti, kao što smo već spomenuli, silno su centralizirane i oprezno ih nadgleda vlast u Beogradu. Hrvati, koji su u sastavu Habsburške Monarhije stvorili ideju južnoslavenskog ujedinjenja i ideologiju južnoslavizma, duboko su razočarani realizacijom svoje nekadašnje ideje i zgroženi su njezinim deformacijama u okviru Kraljevine Jugoslavije i SFRJ. Nastojeći preživjeti kao nacija, okrenuli su leđa jugoslavenstvu i kao katolici sve su se više okretali Zapadnoj Europi, sve su više gubili interes prema Južnim Slavenima i balkanskim narodima, a što znači i prema Bugarima.
---
Korjenite promjene koje su nastupile u Istočnoj Europi označile su početak nove, sedme etape u razvoju bugarsko-hrvatskih odnosa. Bugarski intelektualci i cijelo bugarsko društvo diglo se u zaštitu interesa hrvatskog naroda, kojemu je nametnut žestoki rat i iskreno su poduprli njegovu borbu za demokraciju i neovisnost. Bugarska je prva među balkanskim zemljama priznala neovisnost Republike Hrvatske, a demokratski procesi koji se razvijaju u Bugarskoj i Hrvatskoj stvorili su uvjete za obnovu zaboravljenog prijateljstva i suradnju između dvaju naroda. Oživili su svoje aktivnosti vrlo aktivno Hrvatsko-bugarsko društvo u Zagrebu i manje aktivno Bugarsko-hrvatsko društvo u Sofiji. U uskoj suradnji s veleposlanstvima dviju država organiziraju se izložbe, konferencije, kazališna gostovanja itd. Obnovila se i znanstvena suradnja Bugarske akademije znanosti i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Znanstvenici obiju zemalja sudjeluju u zajedničkim znanstvenim projektima.
Teška borba koju je hrvatski narod morao voditi za svoju nacionalnu emancipaciju nakon kraha iluzija o ravnopravnosti u okviru SFRJ kao i zauzetost izgradnjom preporođene države, mogu objasniti konstataciju da je sada veći interes u Bugarskoj prema Hrvatskoj i Hrvatima, tj. sada su nam se zamijenile uloge s obzirom na razdoblje prije 1878. Dokaz toj konstataciji uspjesi su bugarske kroatistike i publicistike, koje su javnosti pružile knjige i brošure o prošlosti i sadašnjosti Hrvata, kao i jedna cjelovita Povijest Hrvatske (Rumjana Božilova, 1998).

«Tvrdnja o pojačanom interesu Bugara prema Hrvatima koji se odražava u današnje vrijeme, za nas je Bugare ugodna činjenica. Sada mi, Bugari, imamo mogućnost vratiti Hrvatima i Hrvatskoj naš moralni dug. Dug prema svim onim hrvatskim književnicima, društvenim djelatnicima, političarima i znanstvenicima koji su stoljećima bili duboko prisutni u sudbini Bugara, te su podupirali razvoj naše kulture i nacionalnih interesa.»

Danas se odnosi između Hrvatske i Bugarske razvijaju na visokoj prijateljskoj razini. Intenzitet tih odnosa vidljiv je kroz mnogobrojne kontakte i posjete na svim razinama (predsjednici, parlamentarna i stručna izaslanstva), kao i kroz 42 potpisana ugovora i međunarodna akta kojima se uređuje suradnja između dviju država na području gospodarstvenih, obrambenih i sigurnosnih, političkih, financijskih, kulturnih, prosvjetnih, znanstvenih i drugih veza. Odlično se razvija i trgovinska razmjena između Bugarske i Hrvatske – 2006. dostigla je razmjer od 240 milijuna dolara.
Dvije države imaju slične vanjskopolitičke i strateške ciljeve – stabilizacija Jugoistočne Europe i uključivanje u euroatlantske integracijske strukture. U okviru tih ciljeva Bugarska (koja je postala članicom NATO-a 2004. a od siječnja 2007. je članica EU) i Hrvatska (koja je u procesu pregovora za takvo članstvo) vode intenzivan politički dijalog, razmjenu iskustava u reformiranju i priključivanju NATO-u i Europskoj uniji. Obje države priznati su čimbenici u provedbi politike i stabilizacije na Balkanu, članice su i aktivno djeluju u regionalnim inicijativama i organizacijama (Pakt za stabilnost, CEFTA i dr.) te u velikom stupnju pridonose rješavanju spornih problema u regiji (Kosovo, Bosna i Hercegovina i dr.). Takvu ulogu priznaju im UN, EU, SAD i druge zemlje.
Sada, kad su neovisna Republika Hrvatska i Republika Bugarska pošle putem demokratskog razvoja, zaustavljanje procesa koji je udaljio dva naroda u našim je rukama. O nama samima ovisi obnova težnji prema zbližavanju i učvršćivanju bugarsko-hrvatskog prijateljstva i suradnje. A one će dati prinos politici mira i razumijevanja naroda u Jugoistočnoj Europi, čemu svi trebamo težiti.
Evidentirano

Igor245
Trusted Member
*

Karma: +157/-370
Offline Offline

Postova: 1832


http://youtu.be/1xS5spMOGEM


Profil
« Odgovor #13 na: Studeni 25, 2012, 07:34:47 »

aj da vidimo tko može staviti više slova u post Grin
Evidentirano

dacmih
Colonel
******

Karma: +339/-191
Offline Offline

Postova: 1288



Profil Email
« Odgovor #14 na: Studeni 25, 2012, 07:35:47 »

pa šta na osnovu tako dobrih odnosa? mislim ovih međudržavnih niste urigirali i zahtjevali bar srebrnu medalju i bar 100kila dijamanta Grin imate vrhunskog diplomata....trebao je on to ispregovarati Grin
Evidentirano

 Str: [1] 2 3 ... 8   Gore
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP Powered by SMF 1.1.12 | SMF © 2006-2009, Simple Machines LLC Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!